Funkcije Predsjednika države i Predsjednika Vlade i dalje se dominantno smatraju muškim.

Više od polovine građana smatra da su muškarci sposobniji lideri i političke vođe, te da treba da zauzimaju rukovodeće pozicije.

Nikada nije izrečena sankcija za nepoštovanje Zakona o rodnoj ravnopravnosti od njegovog donošenja do danas.

57% građana smatra da je rodna ravnopravnost nemoguća zbog bioloških razlika između muškaraca i žena.

64% zaposlenih u institucijama Crne Gore smatra da se pitanje rodne ravnopravnosti neopravdano forsira.

Preko polovine građana smatra da muškarci u Crnoj Gori imaju veća prava.

Pola zaposlenih u institucijama smatra da su feminizam i feministički pokret više naškodili ženama, nego što su doprinijeli poboljšanju njihovog položaja.

Građani smatraju da je ženina uloga dominantno vezana za porodicu.

Crna Gora je imala prvu kandidatkinju za Predsjednicu Crne Gore (Draginja Vuksanović) tek 2018. godine ili 77 godina nakon što je pravo glasa ženama potvrđeno 1941.godine od strane Vrhovnog štaba NOB-a.

70% žena ne diskutuje sa svojim prijateljima o političkim temama.

54% građana Crne Gore ne zna da navede ni jednu političarku na svijetu o kojoj ima veoma povoljno mišljenje.

Prva žena na čelu Ministarstva odbrane u nezavisnoj Crnoj Gori bila je Milica Pejanović Đurišić 2012. godine.

Većina građana smatra da je muškarcima lakše da napreduju u politici.

Nijedna od aktuelnih političkih partija se ne vidi kao privržena ženskim temama.

Ako nastavimo ovim tempom trebaće nam 95 godina da zatvorimo rodni jaz u politici.