Prva žena na čelu Ministarstva odbrane u nezavisnoj Crnoj Gori bila je Milica Pejanović Đurišić 2012. godine.

Pola zaposlenih u institucijama smatra da su feminizam i feministički pokret više naškodili ženama, nego što su doprinijeli poboljšanju njihovog položaja.

Ako nastavimo ovim tempom trebaće nam 95 godina da zatvorimo rodni jaz u politici.

Funkcije Predsjednika države i Predsjednika Vlade i dalje se dominantno smatraju muškim.

70% žena ne diskutuje sa svojim prijateljima o političkim temama.

Crna Gora je imala prvu kandidatkinju za Predsjednicu Crne Gore (Draginja Vuksanović) tek 2018. godine ili 77 godina nakon što je pravo glasa ženama potvrđeno 1941.godine od strane Vrhovnog štaba NOB-a.

64% zaposlenih u institucijama Crne Gore smatra da se pitanje rodne ravnopravnosti neopravdano forsira.

Građani smatraju da je ženina uloga dominantno vezana za porodicu.

Preko polovine građana smatra da muškarci u Crnoj Gori imaju veća prava.

Nikada nije izrečena sankcija za nepoštovanje Zakona o rodnoj ravnopravnosti od njegovog donošenja do danas.

Više od polovine građana smatra da su muškarci sposobniji lideri i političke vođe, te da treba da zauzimaju rukovodeće pozicije.

Većina građana smatra da je muškarcima lakše da napreduju u politici.

54% građana Crne Gore ne zna da navede ni jednu političarku na svijetu o kojoj ima veoma povoljno mišljenje.

57% građana smatra da je rodna ravnopravnost nemoguća zbog bioloških razlika između muškaraca i žena.

Nijedna od aktuelnih političkih partija se ne vidi kao privržena ženskim temama.