Na najbolje plaćenim poslovima radi svega 30% žena.

Institucije uglavnom ne vode po polu razvrstanu statistiku, i ne integrišu rodne aspekte u politike, iako su u zakonskoj obavezi.

Ako nastavimo ovim tempom trebaće nam 257 godina da zatvorimo ekonomski jaz.

Žene čine 44% radno aktivnog stanovništva.

Građani smatraju da žene češće bivaju diskriminisane na tržištu rada.

Žene doprinose BDP-u Crne Gore sa oko 2,038 milijardi eura ili 44% BDP-a (2018.)

Više od pola građana smatra da je najbolje da se žena posveti porodici, a muškarac da zarađuje.

Za prva tri mjeseca pandemije, žene su ostvarile 122,3 miliona eura novčanog ekvivalenta vrijednosti neplaćene njege i rada u domaćinstvu.

BDP po glavi stanovnika za žene iznosi 6.496 eura, a za muškarce 8.571 eura.

Najmanje 8 godina svog života žene će provesti u kućnim poslovima.

Crna Gora nema preciznu statistiku o ženskom preduzetništvu.

Svega 20% žena se nalazi na upravljačkim mjestima u preduzećima.

Za rodnu razliku u platama od 16%, žene bi mogle kupiti stan od najmanje 31.000 eura.

Žene na selu radiće na neplaćenim poslovima čak i do 15. godina.